Krajem IX stoljeća uslijedilo je osnivanje lovačkih društava diljem Hrvatske. Tako je u Krapini ono utemeljeno 1914. godine pod imenom „Lovačko društvo u Krapini“ a njegovi osnivači bili su poznati i ugledni građani; Kompare Adolf, trgovac, mr. Petrović Milan, apotekar i vlasnik gradske apoteke, Plasay Ivan, Vraber Stjepan i Perhot Mirko. Zaljubljeni u lov oni su uvidjeli da je divljač u opasnosti, da se ugrozom smanjuje njena brojnost, da treba napraviti reda u području lovstva i da su oni ti koji to kroz svoju lovačku udrugu to mogu i učiniti. U jednom zapisu, koji govori o osnivanju društva vidi se da su svoja pravila unijeli kao svoj zadatak, rječnikom onog vremena „svrha i cilj društva je gojenje i čuvanje zvjeradi od prevelikog tamanjenja i uništavanja“.
Nakon osnivanja društva, ubrzo je započeo Prvi svjetski rat pa je svaki rad društva zabranjen (1914 – 1918). Nema tragova u pisanom obliku ali ova zabrana se zasigurno odnosi i na naše društvo.
U spomenutom zapisu pisanim rukom predsjednika Petrovića a zasigurno se odnosi na vrijeme iza 1920. godine spominju se kasniji članovi: Wochel Julije, Pelc Josip, Pernjek Stjepan, Bajcer Antun, Bajcer Ruda, Halper Rikard, Mikulec Ivan, Košutić Ivan, Horvat Josip i Šimunec Jakob. Predsjednik društva bio je mr. Petrović Milan, u upravnom odboru Wochel Julije, Pelc Josip i Pernjek Stjepan.
U to vrijeme važio je tzv. zakupni sustav pa su se spomenuti lovci nazivali i bili lovozakupnici (dominalni sustav ili po nekima zakupni sustav vrijedio je do 1935. godine).
Predsjednik društva bio je mr. Petrović Milan, u upravnom odboru Wochel Julije, Pelc Josip i Pernjek Stjepan.
Po završetku Drugog svjetskog rata 1945. godine i dolaskom komunističke vlasti, sve što je bilo prije toga kao da nije postojalo, sve je trebalo zaboraviti i najbolje bi bilo više ne i spominjati. Tako je raskinuta svaka veza sa starim društvom a pristupilo se ponovnim osnivanjem lovačkih društava bez poveznica s prijašnjim društvima. No istina je da su i tada i mnoga druga društva zaista po prvi puta osnovana. Eto, i tako je lovačko društvo u Krapini osnovano opet 24. rujna 1945. godine. Tog istog dana prihvaćena su pravila a osnivanje su potpisali prisutni: mr. Petrović Milan kao predsjednik, Haramina kao tajnik, Bajcer Antun, Rudolf, Stjepan, Ivan i Josip, Edo Petrić, Aleksandar Vrhovec, Nežmahen Dragutin i Lisac Vjekoslav. Sjedište društva bilo je u Krapini, kotar Krapina i okrug Varaždin, a područje djelovanja, odnosno lovište, je teritorij bivše upravno općine Krapina. Spominje se dakle mr. Petrović Milan – apotekar kao stari predsjednik ali i novi i neki drugi članovi. Zar nije slično nešto i prije viđeno u Zagrebu?
Po završetku Drugog svjetskog rata 1945. godine i dolaskom komunističke vlasti, sve što je bilo prije toga kao da nije postojalo, sve je trebalo zaboraviti i najbolje bi bilo više ne i spominjati. Tako je raskinuta svaka veza sa starim društvom a pristupilo se ponovnim osnivanjem lovačkih društava bez poveznica s prijašnjim društvima. No istina je da su i tada i mnoga druga društva zaista po prvi puta osnovana. Eto, i tako je lovačko društvo u Krapini osnovano opet 24. rujna 1945. godine. Tog istog dana prihvaćena su pravila a osnivanje su potpisali prisutni: mr. Petrović Milan kao predsjednik, Haramina kao tajnik, Bajcer Antun, Rudolf, Stjepan, Ivan i Josip, Edo Petrić, Aleksandar Vrhovec, Nežmahen Dragutin i Lisac Vjekoslav. Sjedište društva bilo je u Krapini, kotar Krapina i okrug Varaždin, a područje djelovanja, odnosno lovište, je teritorij bivše upravno općine Krapina. Spominje se dakle mr. Petrović Milan – apotekar kao stari predsjednik ali i novi i neki drugi članovi. Zar nije slično nešto i prije viđeno u Zagrebu?
Donošenjem Zakona o lovu 1973. godine došla je u pitanje opstojnost lovačkih društava zbog premalih lovnih površina. Da se udovolji ovom zakonu 23.09.1979. godine donijeta je odluka da se dotadašnja društva na području općine Krapina ukinu, odnosno da se organiziraju u Lovno – gospodarske jedinice i kao takve uđu u sastav „Lovačkog društva za uzgoj, zaštitu i lov divljači općine Krapina“. Dakle društva su izgubila pravnu osobnost a to pravo prenijeto je na ovo novo općinsko društvo. Lovišta su ukinuta a za cijelo područje općine ustanovljeno je samo jedno lovište, a LGJ ostaju gospodariti s dijelom tog lovišta i to onim kojim su prije gospodarili kao lovačko društvo.
Demokratskim promjenama od 1990. godine i izdvajanje SR Hrvatske iz bivše SFRJ nastupile su neminovno i promjene u hrvatskom lovstvu. Donijet je Zakon o lovu pa je bilo moguće formiranje manjih lovišta. Ocijenili smo da je bolje, jer u tome imamo i dugu tradiciju, da opet osnujemo Lovačko društvo Krapina što je i učinjeno 24.10.1993. godine. Kasnijim dopunama statuta Društva izvršena je i nova registracija lovačkog društva „Krapina“ iz Krapine. Formirana su i nova zajednička lovišta, pa je tako lovište Krapina označeno kao „Zajedničko lovište Krapina“ br. Ⅱ/111
Gospodarenje lovištem br. Ⅱ/111 Krapina
U našem društvu do 1968. godine donošeni su godišnji planovi gospodarenja prema procjenama, zapažanjima, broju divljači i drugim saznanjima o stanju lovišta, ali uvijek uz određeni oprez da planovi budu što realniji i da se ne naruši brojno stanje divljači. Općinski organ nadležan za poslove lovstva svake je godine odobravao ponuđene planove.
1969. godine usvojena je prva Lovno-gospodarska osnova, a odobrena je 27.03.1970. godine za vrijeme od 01.04.1968. do 31.03.1977. godine.
1980. godine sastavljena je druga Lovno-gospodarska osnova ali ovaj puta za LGJ Krapina koja je vrijedila od 1980 – 1999. No 1993. godine ponovnim osnivanjem lovačkog društva Krapina ova osnova zapravo prestala vrijediti pa je donijeta nova, za vrijeme 1996 – 2006. U društvu su uočene u međuvremenu znatne promjene u gospodarenju lovištem, pa je usvojena revidirana LGO za vrijeme 2002 – 2006. godine.
2006. godine usvojena je treća Lovno-gospodarska osnova, koja je vrijedila od 2006.-2016. godine.
2016. godine usvojena je četvrta Lovno-gospodarska osnova, koja vrijedi do 1.4.2026. godine.
